PROGRAM
Noćni dio programa održat će se na vanjskoj pozornici s početkom u 19:00. Uz predavanja posjetitelji će moći uživati u kvizovima, demonstracijskim pokusima, obilasku štandova sa zanimljivim prezentacijama ili, jednostavno, u dobrom društvu i znanstvenom zalasku sunca. Nije potrebna najava i svi ste dobrodošli.
A poslije… puno dobre glazbe i plesa.
NAJAVA PROGRAMA
Antun Marki: Sunce, izvor topline i svjetlosti za Zemlju
Uputimo se sa Sunčeve površine u Svemir, put trećeg kamička od Sunca, u društvu fotona i pogledajmo što se sve može dogoditi kad uđe u Zemljinu atmosferu, odnosno kad stigne do njezine površine...
Predstava „Brže, više, vruće!“
Pridruži se novoj Vinkovoj avanturi kroz hladna i topla vremena.
Igor Pejnović: Toplo - hladno: priče iz Zemljine klimatske povijesti
Pogledajmo zajedno kako je naša planeta izgledala u nekim svojim mlađim danima, od naoko izvanzemaljskih krajolika ekstremne klime do nešto poznatijih obala Panonskog mora.
Danonoćni znanstveno-popularni kviz 2.0
Budimo iskreni, geografija je dušu dala za kvizove! Umrežimo se u PMF-ovskom kvizu zajedno!
Nenad Malenica: GMO ispod peke
Klimatske promjene prije 10.000 godina stvorile su preduvjete za razvoj ljudske civilizacije. Današnje antropogene klimatske promjene predstavljaju sve ozbiljniji problem za tu istu civilizaciju. U uvjetima neuobičajeno visokih temperatura i nedostatka oborina, proizvodnja hrane bit će sve veći izazov. Neki od alata koji će nam trebati u proizvodnji otpornijih biljnih sorti su i nove genomske tehnike (NGT). Europski parlament nedavno je tijesno izglasao prijedlog da se u EU mogu uzgajati biljke dobivene korištenjem novih genomskih tehnika kako bi se ostvarili ciljevi tzv. zelene tranzicije. Na ovom smrtno ozbiljnom predavanju čut ćete koji su to molekularni oplemenjivački alati nove generacije, koliko su opasni za civilizaciju te koje su biljne i životinjske sorte/pasmine već spremne za uzgoj.
Bojan Basrak: Kako ću to reći svojima?
Nedvojbeno postoji netko oko vas tko se čudi vašem izboru studija. Pa pitaju npr. čemu matematika? Zar nije tu već sve izmišljeno? I što može biti zanimljivo u tom prebacivanju ikseva na lijevu stranu i uvrštavanja u iduću jednadžbu? I uopće u tim dugim izračunima? Iskreno od nekih zajedljivih prigovora se nije lako obraniti. U dugim izračunima nerijetko nema ništa odviše uzbudljivo. No, manualne vještine računanja i nisu prava matematika.
A što je matematika? I čemu uopće matematika? Dok ne nađete svoje odgovore na ova pitanja, ponudit ćemo neke koji bi vam mogli dobro doći.
Petar Štrbac i Antonio Magnabosco: Vatrologija
Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog koji je prvo značio “ognjište”, kao rum. vatră ili alb. vatrë/votrë) pojava je koja prati neke kemijske procese, primjerice oksidaciju organskih tvari kisikom iz zraka pri kojoj nastaju toplina i svjetlost. Pretpostavlja se da su vatrom ljudi ovladali prije približno
300 000 godina. A što smo u tih 300 000 godina o vatri naučili, uz nekoliko egzotermnih kemijskih reakcija saznajte u našem noćnom programu!