Biologiju kao znanstvenu disciplinu možemo promatrati kao sinergiju života u svim njezinim oblicima, pod budnim okom znanstvenika koji ju nastoje razumjeti. U prirodi ne postoji izoliran organizam – svaka stanica, svaka jedinka i svaki ekosustav rezultat su međudjelovanja mnoštva procesa koji zajedno omogućuju rast, prilagodbu i opstanak. Upravo ta međusobna povezanost živih bića i procesa u prirodi pomaže održavanju bogate biološke raznolikosti koju danas vidimo. Jedan od najočitijih primjera takve sinergije je odnos između organizama u ekosustavima. Biljke, životinje, mikroorganizmi i okolišni čimbenici čine mrežu u kojoj promjena samo jedne komponente utječe na sve ostale. Primjerice, fotosinteza i disanje dva su procesa koji ovise jedan o drugome, stvarajući ravnotežu plinova u atmosferi. Slično tome, oprašivanje je rezultat usklađenog “plesa“ biljaka i životinja (oprašivača), čija “suradnja” omogućuje razmnožavanje brojnih vrsta i stabilnost čitavih ekosustava. Biologiju obogaćuje i povezanost s drugim znanostima. Kemija nam pomaže razumjeti što se događa unutar stanica, fizika objašnjava kretanje i funkcioniranje tijela. Kad se sve te spoznaje udruže, dobivamo potpuniju sliku života, od molekula do biosfere. Ako želiš znati više o biologiji, dođi na „Dan i noć na PMF-u“! Vidimo se!

Sinergija se u fizici može naći kod mnogih pojava u kojoj interakcija dijelova stvara rezultat koji nije samo njihov zbroj, nego posve nova kvaliteta sustava. Primjera je mnoštvo: supravodljivost kod koje koherentni elektronski parovi stvaraju makroskopska kvantna stanja, feromagnetizam kod kojeg se milijarde "atomskih magnetića" kolektivno usmjeruju u istom smjeru, ili čak funkcioniranje lasera, gdje ogroman broj atoma sinkroniziranim djelovanjem stvara intenzivno lasersko svjetlo. U društvenom smislu te riječi, velike kolaboracije fizičara u npr. fizici elementarnih čestica (CERN!) ili astrofizici lijep su primjer sinergije stručnjaka najrazličitijih profila, s ciljem spoznaje osnovnih principa svemira i prirode kao takve. O svemu tome, ali i puno više, moći će se vidjeti i čuti na Fizičkom odsjeku tijekom "Dana i noći na PMF-u".

Mi geofizičari stalno proučavamo sinergiju između različitih sustava – npr. atmosfere i mora, mora i čvrste Zemlje, atmosfere i živog svijeta, Zemlje i građevina na njoj – ili procesa: pomicanja tektonskih ploča i konvekcije u plaštu, vjetra i morskih struja, klimatskih promjena i urbanizacije,... Kakve veze Dinaridi imaju sa sinergijom Afrike i Europe? Kako izgleda sinergija urbanizacije i klimatskih promjena? Kako sinergija atmosfere i mora ugrožava luke jednog određenog oblika? Kako izgleda sinergija Zemljinog magnetnog polja i Sunčevog vjetra? Odgovore na ova pitanja, ali još mnoga druga, saznaj na Danu i noći na PMF-u na Geofizičkom odsjeku! Otkrij procese koji oblikuju svijet i mijenjaju društvo!

Geografiju možemo promatrati kao sinergiju prirodnih procesa, prostora i društva. Ona povezuje znanja o reljefu, klimi, vodama, stanovništvu i gospodarstvu kako bi objasnila kako se prostor oblikuje, koristi i mijenja. U geografiji je svaki element dio šire cjeline: promjena u okolišu utječe na ljude, a ljudske aktivnosti mijenjaju krajolik. Snaga geografije leži u interdisciplinarnosti, odnosno u spoju terenskog istraživanja, satelitskih snimaka, GIS-a te prirodnih i društvenih znanosti. Upravo ta povezanost omogućuje nam da razumijemo svijet kao dinamičan sustav koji funkcionira od mikrorazine do globalnih razmjera.
Dođi na Dan i noć na PMF-u, posjeti geografiju i uvjeri se sam!

Geologiju kao znanstvenu disciplinu zapravo možemo promatrati kao sinergiju između same Zemlje, s njezinim procesima u sadašnjosti i prošlosti, te geologa – znanstvenika čija je uloga te procese istražiti, definirati i otkriti njihov značaj. Jedan od glavnih pokretačkih mehanizama tih procesa je tektonika ploča. To je međudjelovanje litosfernih ploča u kontaktu čije posljedice imaju bitnu ulogu u oblikovanju samog planeta. Također, geološka povijest ne bi mogla biti ispričana bez „plesa“ dva vrlo važna procesa koji pišu i brišu tragove iz Zemljine povijesti, a to su taloženje i erozija. Bez njihovog razumijevanja ne bismo znali da su kontinenti nekada bili spojeni u superkontinent, ne bi uspjeli pronaći fosile ključne za razvoje teorije evolucije, niti bi mogli predvidjeti promjene koje se događaju na današnjim obalama, gdje zapravo imamo direktan uvid u te procese. Ono što još geologiju krasi je bogat spektar disciplina koje integriraju, tj. podrazumijevaju sinergiju s drugim znanostima kao npr. povijest u stratigrafiji, kemija u mineralogiji  te biologija u paleontologiji. Ako želiš znati više o geologiji, dođi na „Dan i noć na PMF-u“! Vidimo se!

Kemija je priča o sinergiji – o tome kako se različiti elementi udružuju da bi stvorili nešto potpuno novo. Farmacija, petrokemija, kozmetika, poljoprivreda, tekstilna i automobilska industrija, elektronika, ekologija, metalurgija, forenzika, pirotehnika, nanotehnologija, prehrambena industrija, i još nebrojeno mnogo njih, gotovo da nema grane ljudske djelatnosti koja nije u sinergiji s kemijom. Na Danu i noći PMF-a otkrivamo kako se molekule spajaju, reagiraju i mijenjaju svijet oko nas, često na načine koje ne vidimo, ali svakodnevno osjetimo. 

U matematici se sinergija očituje kada se različite ideje spoje i zajedno daju jasniju sliku nego svaka posebno. Često se događa da algebra, geometrija, topologija i ostale matematičke discipline međusobno dopunjuju rješavanje težih problema. Jednostavna pravila mogu, kroz svoju međusobnu vezu, dovesti do iznenađujuće snažnih zaključaka. Zbog takvih poveznica matematika djeluje življe i raznolikije. Upravo ta sinergija pomaže u otkrivanju novih ideja i puteva.